Borislavu Heraku kazna za Genocid u Sarajevu istječe 11. novembra 2012.
Osuđeniku za Genocid u Sarajevu, odnosno Genocid u Bosni, uskoro istječe kazna: Borislav Herak od 11. novembra na slobodi
Silovali smo je sva četverica, jedan za drugim. Opirala se, ali smo je udarili nekoliko puta šakama
Dnevni Avaz — Monstrum Borislav Herak, prvi srpski vojnik osuđen za genocid i na smrtnu kaznu, koja mu je preinačena u 20-godišnju robiju, 11. novembra ove godine izlazi na slobodu, saznaje “Avaz”.
Na isti dan prije dvije decenije Herak je uhapšen, a kasnije će priznati da je ubio više od 35 ljudi i silovao desetine djevojaka, od kojih je neke lično ubio, uglavnom na području u to vrijeme okupirane Vogošće.
Priznanje zlodjela
Herak će ostati upisan u bh. historiji kao zločinac koji je, osim pred sudom, hladnokrvno i detaljno skoro svaki zločin koji je počinio opisao u vojnom zatvoru u Sarajevu pred grupom novinara među kojima je bio i Džon Barns (John Barnes) iz “New York Timesa”, koji je priču o zlikovcu pronio diljem svijeta.
Njegov iskaz, bez imalo pretjerivanja nazvan “Ispovijest monstruma” kroz istoimeni dokumentarni film u produkciji kuće “Saga film”, danas svjedoči o krvoločnosti, bolesnim umovima i najtragičnijoj sudbini Bošnjaka i Bošnjakinja svih dobi, koja je bila namijenjena cijelom jednom narodu.
Opisuje Herak i demonstrira u ovom dokumentarcu kako su on i ostala njegova sabraća u zlodjelima klali Bošnjake. Stravična je preciznost kojom zločinac opisuje kako je zaklao prvu žrtvu. A, kako se saznaje, pripreme za pokolj vršene su mnogo ranije i temeljito.
Vježbanje klanja
- Kristo, koji je prije toga bio u MUP-u u Sarajevu, u Bioči nas je na svinjama obučavao kako ćemo klati. Uzeli bismo nož “Famipa Prizren”, oborili bismo svinju na zemlju i preklali je. Tako smo učili – priča monstrum, uz objašnjenje da je jednim potezom zaklao svoju prvu žrtvu, vojnika iz Visokog, kojeg ne imenuje.
Podjednako mučan osjećaj uz spoznaju da je pored umova poput Herakovog, koji, nažalost, nije jedini, čudo što su Bošnjaci uopće opstali, izaziva i krvnikova ispovijest o ubistvu kompletne bošnjačke porodice, u kojoj i troje djece.
- Djevojčica je bila u suknjici i crvenoj bluzi, a dječaci u farmerkama. Imali su oko 14 godina. Ubili smo ih iz rafala – ispričao je Herak pokazujući kako je držao automatsku pušku.
Posebno monstruozno i krvoločno odjekuju Herakovi opisi zlodjela nad Bošnjakinjama zarobljenim u zloglasnoj kafani “Kod Sonje” u Vogošći. Prema njegovom iskazu, srbočetničke horde podjednako su se iživljavale nad djevojčicama, djevojkama, ženama i staricama. Zehra, Jasmina, Fatima i Amela, samo su neke od djevojaka i žena koje su nakon pakla u kojem su završile ni krive ni dužne, na kraju i ubijene.
Silovanja i ubistva
Iako se Herak barem deklarativno pokajao za svoje zločine, bez imalo saosjećanja prije skoro dvije decenije pričao je o tragičnoj sudbini 20-godišnje Amele.
- Silovali smo je sva četvorica, jedan za drugim. Opirala se, ali smo je udarili nekoliko puta šakama i šamarima. Miro Vuković kasnije nam je rekao da je možemo voditi gdje hoćemo, jer dolaze nove zarobljenice. Odvezli smo je prema Žuči i tamo joj je Sretko Damjanović pucao iz pištolja u čelo – ispričao je monstum.
Herak je nakon priznanja, u kojem je, ipak, pokušao naći opravdanja za sebe u tome da je navodno izvršavao naređenja, 31. marta 1993. osuđen na smrtnu kaznu, koja je 1999. ukinuta u BiH, a Heraku preinačena u zatvor od 20 godina. Veći dio kazne zlikovac je proveo u Kaznenopopravnom zavodu Igman, gdje se i danas nalazi. Kada izađe, imat će 43 godine.
Intervju za “Bošnjački avaz”
Prije nego što mu je kazna iz smrtne preinačena u zatvorsku, Herak je dao intervju novinarki ratnog, “Bošnjačkog avaza”, u kojem je otkrio da ga je u to vrijeme posjećivao otac Sretko, koji je ostao u sarajevskom naselju Pofalići, gdje je i monstrum živio prije agresije. Ispričao je detaljno svoj angažman i pripreme za agresiju u režiji SDS-a, čiji je bio član.
Borislav Herak – Hladnokrvni Monstrum
Ovozemaljsko pravo nije isto što i pravda, Herak je idealan primjer
Dnevni Avaz — Monstrum Borislav Herak, zločinac osuđen za genocid, prvo je izbjegao smrtnu kaznu koja mu je bila namijenjena i zaslužena, a za nekoliko mjeseci izaći će na slobodu. Veći dio kazne, kako su naveli nadležni, ovaj zlikovac proveo je u Kaznenopopravnom zavodu Igman, gdje se i danas nalazi.
Riječ je o poluotvorenom tipu zatvora, više nekom internatu nego zatvoru za zvijer poput Heraka. Njega se Sarajlije sjećaju s početka rata kada je oholo s agresorskog transportera prijetio da će gađati prvu zgradu. No, situacija se brzo okrenula. Krvolok, koji je u međuvremenu počinio stravične zločine, dospio je u ruke pravde, a oholost su zamijenili strah i poniznost zbog kojih je svoje zločine opisao i priznao.
Pred kraj je odslužene kazne, a tek su mu 43 godine. Život je pred njim. Za njegove žrtve, silovane majke i djevojke te ubijene nevine civile to se ne može reći. Herak, silovatelj i zločinac, dobit će šansu za novi život samo zahvaljujući činjenici da ovozemaljsko pravo nije isto što i pravda.
