New York: 520 Godina Prijateljstva Jevreja i Bošnjaka muslimana
Dučijevu nagrada za 2012. godinu su podijelili sa reisu-l-ulemom dr. Cerićem jevrej André Azoulay.
Bosniak-Jewish Solidarity – U vešednevnu posjetu SAD-u boravi akademik dr. Mustafa ef. Cerić, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. On je posjetio Muzej za jevrejsku baštinu (Museum of Jewish Heritage) u New York-u gdje se sastao sa direktorom David Marwell-om, koji su sa Sarajevskom Haggadom obnovili sjećanje povodom 520 godina neprekidnog prijateljstva ova dva napaćena naroda – Jevreja i Bošnjaka (1492-2012).
Efendija Mustafa Cerić sa Jevrejima -- u društvu sa direktorom Muzeja za jevrejsku baštinu u New York-u, David-om Marwell-om, i osobljem Muzeja sa Sarajevskom Haggadom - povodom 520 godina prijateljstva Bošnjaka muslimana i Jevreja u New York-u.
Prije toga efendija Cerić se, također, u Njujorku sastao s predsjednikom Svjetskog jevrejskog kongresa Majklom Šnajerom (Michael Shiener) i u prilično dugoj posjeti, između ostalog, dotakao se pitanja problema negatora holokausta i genocida.
Gospodin Cerić je u petak (23.marta) održao i hutbu u mesdžidu u Ujedinjenih nacija na kojoj su bili prisutni diplomatski predstavnici islamskih zemalja. Ovom prilikom reisu-l-ulema je uručio kopiju Kur’ana azimišana sa posebnom kaligrafijom koji se preko trista godina čuva u sarajevskoj Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
U petak večer reisu-l-ulema dr. Cerić je posjetio Bošnjake koji su okupljeni pod krovom Bosansko-hercegovačkog islamskog centra (BHIC). Ovo je ujedno njegova prva posjeta ovom džematu. Članovi ovog džemata su mahom preživjele žrtve posljednjeg genocida u Bosni i Hercegovini (1992-1995). BHIC je osnovan 1993. godine, u periodu dok su njihovoj domovini BiH divljale agresorsko-genocidne srpsko-crnogorske i hrvatske vojne i paravojne horde. U proteklom periodu mijenjali su prostore i adrese, međutim pred kraj prošle godine kupili su i isplatili objekat na prestižnom dijelu njujorške Astorije, koja je smještena preko puta Manhattana.
Efendija Cerić je, u pratnji svojih jevrejskih kolega i preživjelih žrtava Holokausta, u januaru ove godine posjetio i koncentracioni logor Aušvic, gdje je odao počast žrtvama i pomolio se za duše Jevreja koji su tamo istrebljeni.
Prije dolaska u New York, reisu-l-ulemi Ceriću je uručena Dučijeva nagrada za mir u Rimu. Ukazujući da je ova godina 520. godišnjica (492-2012) od dolaska sefardskih Jevreja u Sarajevo zbog progona iz Andaluzije (Španije), gdje su našli utočište zajedno sa svojom Haggadom, reisu-l-ulema Cerić je kazao da je na poseban način počašćen što Dučijevu nagradu za mir u Rimu dijeli sa sefardskim Jevrejom iz Maroka Andrejom Azulajem (André Azoulay).
“Susret Jevreja i Bošnjaka u Rimu na petstodvadesetu godišnjicu od bosansko-jevrejskog povijesnog prijateljstva daje posebno značenje i značaj ovoj nagradi za mir koju večeras primamo od Dučijeve fondacije. Zbog toga vam dugujem posebnu zahvalnost, gospodine Duči, kao i za izbor predsjednika “Comunità di Sant’Egidio” Marka Impagliaca (Marc Impagliazzo), kojem će Sarajevo u septembru ove godine otvoriti svoja vrata za međunarodni susret mira” – rekao je reisu-l-ulema Cerić u svom govoru povodom primanja Dučijeve nagrade u Rimu, te nastavio:
“Zahvalan sam Bogu Svevišnjem za blagodati ovog dana, za radost ovog skupa i za ovu priliku da ojačamo nadu za mir u svijetu… Nije čudno da nas je Fondacija Duči okupila baš ovdje, u drevnom gradu, Rimu, oko vječne ideje mira i vječnog zlatnog pravila: ‘Ne postupajte sa drugima kako ne biste željeli da postupaju sa vama” ili, u afirmativnoj smislu: ‘Uvijek postupajte sa drugima kako biste željeli da drugi postupaju sa vama.’ Ovo zlatno pravilo sada nam je potrebnije neko ikad kako bismo shvatili da svoju naklonost ne trebamo ograničiti na svoju vlastitu grupu već pokazati suosjećanje (rahamanut na hebrejskom i rahmat na arapskom jeziku) prema svakom živom biću na ovoj planeti koju je Svemogući Bog stvorio sa razlogom.”
“Ja dolazim iz evropske zemlje sa više hiljada godina starom historijom jedinstvenog multikulturalnog i multireligijskog iskustva. Oni koji su upoznati sa historijom Bosne znaju za sintagmu ‘Dobri Bošnjani.’ Ovaj pojam označava ljude od ‘bosanske zemlje’ (Bosnaland) koji su, poput ljudi od ‘italijanske zemlje’ (Italialand), otvorenog uma i dobrog srca. Danas, ne samo da vjerujem da u Evropi ima mjesta za moju zemlju, već sam čvrsto uvjeren da je nasljeđe četiri godine opsade grada Sarajeva ujedno i nasljedna obaveza čovječanstva da odgonetne knjigu života na jedan novi i bolji način.”
